Tá ogwar jandør nyainavætá swi: Jandør koriba,
jandør yron, jandør xakruva ha jandør kysyjeba anje. Kramose yepe konipo veju ebwi
nyianvavætá swi omaj jan, J’ayube tesareima angá’supy køti, kobe’supy køti.
Nanyê, j’asaray ebwi ægatu j’ativ. Tá ohe jande swi je se n’akoab. Ae ikosava jandør
angá swi, jandør tekotivá swi. Yepe nyianava äny opoak japo yepe Tá’hesava wakaiba.
Ha kramose yepe abá ogwar di tekokisava zitê, aes Tá oiko waruá. Cesê, møniroa otemb
iko.
Telobi opoak maj Tá, te otemb jø bekuva benô. Telobi änyo n’osuku-im.
Tá lirïnga'pan ha Ipuvae ipoak møñ. Cesê mopusytá ase otemb.
Ae rame, Paje itemb maraká, xuatê, gwarará, kurumbo, memby, toré... Ebwi, epud
du kramose esendu amo ipuvae, epyrem akoy de motara.
Mobeuvætá otiv se liriava katu Tá swi ipuvae bo emäzy,
Kancer lupi, oposanua.
Kramose j’adu, kramose j’atadu ha j’ajø-boe ‘Tá’ sose, j’apiamo beku jande meme. Enomá, jandør angá’vugwa j’aikojap.
Ipyrungava pe, leme Mair omønyanga arapy'bae, Øi omea yepe puava jabe elementa rame.
Yg puava oiko “w”, tatá puava oiko “o”, yby puava oiko “y”, botu puava oiko “e”, sendi puava oiko “i”, yamy (nipo pituna) puava oiko “u” ha øsirava (nipo tupan/amatiri) puava oiko “ø”. Te “a” obeqwame elementeima, te sepiâ pa.
W = Pan yg swi (tekoqwabava kapsy se jisava Yg oiqwe Wg qweqwera pe)
O = Pan tatá (nipo anisê) swi
Y = Pan yby swi
E = Pan botu (nipo ybytu) swi - mahy botu oiko HE, hëng swi. Botu konipo ybytu ihe.
I = Pan sendi swi
U = Pan pituna (nipo yamy) swi
Ø = Pan øsirava (nipoa amatiri/tupan) swi (Tamuyramuy itekoqwaba Tupan lupi).
A = Pan Angá swi, nyianava swi, Sepiâ swi. Cesê jisava Tá ogwara.
( ) 'kiririma', paneima = Pan japosava swi. Lon, tupuyramuy'tekohá køti, kiririma oiko yepe pan benô.
Jisava Tá ogwar tamuyramuy'boê swi tenonoa ha beboea Pajetá bo uma opayn bae itiv aes pan.
Ebwi puavætá tembapwera ipuvæ’mønyanga pe paje bo. Nanyê, leme yepe ipuvae ybyty rame ae potaraxuera, ae onyewe He ya! ha e, he ya!
Leme ipuvae tatá rame: Ho-ô, ya ho-ô… Nipo kawkïmbo, yepe puavy temba oqwame elementa gwaka.
