SEPYRUNGAVA

Sepyrungava pe, nitiw oikotivwe. N’otivwe-im ywaka nan yby mobuk. Opayn yepe baepwera sikobe gwasuete sønoya jasuka.

Jasuka ynongayima, te ojø gebwe yg lupi. Ae botupwereima bê, te ybytu lupi ae pokokeima, ae midua nyot. Bian, ae sexa mahy miverypwera yepe sendi apeima xanga opayn arapy køti.

Panetá mikotiveima bê, lon jasuka n’opuwe-im. Ebapo oikowe, te ae æmbasupwera meme aræ rame.

Yepe arændava pe, jasuka ojø nyanka peten biaká pe ha ojø møña ikoqwaba. Amo aræ loire, jasuka ojø bira jemopeba ha ae swi ojø møña yepe tupui nongayima bay overwe. 

Aypo tupui very oikotiva änyo aræpuku bo. Øi xakru æmbatinga gwasu pe ha otupina amo bae japöng. Yepe mokonyo jasuka swi, yepe akitan ae omønyanga ha øir po dy opapuwe, osekiwe, opapuwe, osekiwe... Kramose  aypo akitan gwasupwera. Ae tapsyka ebwi dy ha omøñran bwae gwajá. Øi omusaraywe yepe mitanga lupi ha aypo akitanetá oboriwe opayn zuva zupe. Øi esanyeima ha omaita møñ bo bwae akitan, te koir ae antan ha sendïma. Ae pe Øi okytykytyka øir po se pobytera swi asungy, tatapiririka ha amerê isema. Ebwi dy, Øi osekia jasuka veju ha opamona opayn. Mobosá pe, omønyanga yepe akitan gwasuete tüma byra swi bay osønoya yby. Tupui very Mutuapapewra, Øi potarapwera pipi ha jø mapik. Ae rame, setyma ojø mønyanga, owata yby sose loire.

Tupui very koribapwera, osekia jasuka veju, omønyanga nongay bwae bae pe. Osekia, opapua, oityka yby sose ebwi bae ynongay ha osønoya yg. Mokonyo aræ pe, yg ovykea pekoyava, qwara ha bwae søndavætá typy yby pe mønyanga po’sanga bo Tupui very swi leme arapy Øi omotrukua.

Jasuka’sendi ohewe akuva ha omøña yg pitusemo. Botu ogwara nanyê. Takupweravem, panetá ipyrua ha inyana ybytu irum. Tupui very opyrua arapy sendüng, ybytu’puva mopembo yp pe ha berebembo yby bo. Bian pan puæte oikowe jasuka pe. Ae yepe pan nongay yatuka ha pin onyexuera lupi “...iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii...”. Tupui very oikoqwaba se ‘i’ sendi’puava.

Yg arapy sose otivwe cerana esea mahy ae pamona yby irum. Amo aræ loire, seqyâ ojø jota tugwan pe ha ojø bira tawá kori. Tupui very zeprekoa ha opsyka aypo tawá, ha ae dy omønyanga setá akitan bay øi omøña nongay puku, ominua poama yby sose, te ear pozy dy, aypo tüma baka imoykua yubëmbo tugwan eburusu. Tupui very omwaka møñeng bwae tawá’mipapua, omoja setá jybá lupi, ogatiro aen pesenin peba dy ayou jyba sose, oparaba kyry ha keroby. Ebwi dy, Tupui very omønyanga ybirá ypy ha osønoya aen Mapaty. Ae rame, pudava meapwera aes sapo xangeng arapy wetep bo, baetá wakota boëng ha opayn bekuva ha koabava nyankeng aes ybá pe.

Tupui very tapsyka aypo dy, otupina setá bae nungara mønyangeng, nanyê pyndo, samambaya ha bwae rubá igwara. Leme Tupui very otandua, omønyanga yepe käete ha omea opay rame koberá sønoya “Tá”. Bian opayn pita mahy ybiraetá watareima. Ae rese, Tupui very opsyka tawá veju, omøña setá lokoko nungara øi rame jybá ha tetyma dy. Omøña setá kaneöng awje, ogwapika japeokeng køti loire. Ae pe abá igwara. Tupui very opejua nyê opayn sose ha jisavætá isema aer juru swi. Nyê aqwijey, abá ha rubá irekowe angá ha wi poakara mønyangeng, ha tandüng koriba, xakruva, yron, qwapapuva, potavite, kysyjeba...

Tupui very tapsykæte møñembo setá bae meme aræ rame. Omaita setá se Øi akangazy. Ipyrungem, Øi kapseima bian aypo tazy orumoran. Amo aræ loire, Tupui’r akangazy antanete ha Øir po akangatuma pupe omodeba, yepe pesen ojöka sänkembo azy moböng. Ebwi çobaindá  swi ojø mønyanga bwae Tupui vera. Tupui gwasu orekoran yepe tayra ha osønoya aen Yamandu.

Yamandu omota katu cerana pytanga leme osexa uruku’goai. Ae dy omøña bixina tesê qwatïng  køti, abaná parabeng ha tobanyandeng.

Tupui very gwasu odua se opay bae irekoa yepe sera, otupina reko yepe bê. Mønyangava’pan swi (M), nyianava’pan dy (A) onyea MA. Omøapa sendi’pan Øir tesê swi (I) majava’pan irum (R) omøña tera MAIR.

Mair kaneô, Øi potara amo tøndá konyoty kereng køti. Amo tøndava sunuveima ha sendïma. Lon sendi omaja arapy wetep omøñwe sig paka. Ae swi, Mair opsyka baetá’yan ha oityka pará pupe. Ebapo, Øi oikea ha okera mima. Epusey ibiri, Mair otiva keraibætá bay isema Øir akanga swi. Yepe ebwi keraibætá swi ojø møña yepe söpoxy bay openyanda ha okarua setá abá. Aypo sö maitareima, openyandwe sig ojø qwamewe eseya rame. Yamandu onyanda abá sopeñeng køti, ogwarana sopoxy zupe bay okojaba käete bo. Ae rame, Yamando osønoya Jurupari ha osakypwemondoa aen. Aypo söpoxy aqwabeima, te ae apwana. Jurupary osobaytia mapaty irum, opsyka ha okarua yepe yba. Ae suyvê, Jurupary mikoaba. Ae ojø poama py sose. Yamandu okuka ha oikoqwaba bay owakotran. Jurupary osia: “De antan awje Mair’taira, te xe mikoabapurib koir mapatyrybá aqwijey.”

Yamandu mutupæte, onyea: “De maitara koir, te adu dør mimwaka katueima lon de potara zitê møñeng”.

Mokoymbe igwarana aypo arændava pe. Penyandava ibiri, Jurupary oikoqwaba se Mapaty sikobe yepe waruwaruxueræte øi zupe awje. Lon bwae tupui opudxuet sem Mair’posausuva ha opoakxuet karu mapatyrybá. Ae pudarapuribambuera nipo koabapuribambwera. Mahy jabe koara rame mapaty oxubann santanpurib ha koabavapurib. Jurupary ojø minua yepe tøndá pe uma Yamandu yron openyanda misoka antan dy, Jurupary ojaba, ybirá Yamandu’misoka opanda, Mapaty sapökapwera ha bobokapwera. Yamandu yronpurib vê. Jurupary okojaba nyandembo paraná zupe yg eseuna. Omegoa tegepyka mobeümbo. Øi osänkxuet psyk jepi amo abá leme Yamandu pyrïma.

Yamandu nan oswaxa leme osexa yepe setyky gwasu sepyaka pe pará’zuva uman øir Tub kera. Ae nungara amereuna gwasu lupi. Amo Mair’keraiba robura yg swi. Aypo pituna bay ogwarapwera. Yamandu kysijeby bay wakotambwera bo, ojørura yepe ændá pyndo tukuman rame, opeka aen, yepe kuya jabe po pe, ojota, ændá øi okena te sanyanava antan mahy pituna osemänqwe. Akaju’yba omea aes ysika ændá keneng køti. Yamandu omwaka nyëngeima aypo wakotava sose øir Tub rame mahy Øi xakruambwera. Yamandu opapua setá tawá ha omønyanga yepe sü puku møña sajyba dy. Ae antan sukuhy tukuman’ændá maneng køti. Nanya Boyuna, yepe Boy gwasu wambarapwera paranasu’yg pupe. Aypo koara swivê, ae oyea tukuman’ændá já Jurupupary tugwan pe. Abá isønoya aen yjara swi.

Mair oyubea kerembo pará’yguna konyony urpe. Øir posausuva swi, Setá sö igwara ha ixanga pará bo. Ae piraetá, iperu, jabebyra, arynairi, piraisoka, kaiakang, jeryetá ha ilerietá. Poro tambyazy imwaka aen karuhy, ïtygwe aen mimuku dy, ikaruwe aen sorokembo tanya dy. Yamandu tambyazy bê, bian øi omwaka pirá’rö antan. Ae pe, øi opyaka amarê apuëm ybytiraropiko swi. Tatämbwera, øi osoa piamo amon.

Ybytiraropiko pe okuka, okøkoa yepe mirá. W’ijø sønoywe mirá Urubu ha tesê paraba pixuna swi wi motara. Tuxawa urubu omoywe jænipapa’bixina tatá pe. Bixinuna nongaypwera bay aypo mirá ijø mojaboqwe bwae poro swi.

Tuxawa urubu ojø boeran tatá’temønyanga leme osexa Mair yepe tori gendïmbo. Yamandu ojørura aypo anisê’pesen lasöng køti poro rame ybytira’gi pe. Nyemuvem, olurxuet setá pirá. Te aypo mirá angaubæte ha potareima tatá peäng nitiwabá veju rame.

Yamandu yaron aypo bae dy ha ibira aen uyrá pe. Onyea: Sae pe potara ikoe, pe pa! Pe potara mipeá, p’eikobene ybytira pe jepi. Pe potareima karu bae katu tatá mondokeima køti, Jei swivê p’eune tembiuaiba. Koite, uyrá röpweruara igwara piamöng køti süröpwera. Tuxawá, bay ojø parabwe tawatinga, ojø bira urubutinga. Bian yepe uyrá ojura jørur awsubava Yamandu rame øir mirá’çobaxava bo ha ojø qwamea measuva kobe wetep bo, Xandoré terapwera aypo apigá swi. 

Yamandu tapsyka ha boresavem, obira aypo urubu yepe tawato gwasu pe. Nanyê uyräsu igwara. Ebwi koara swivê, Xandoré oronoa Yamandu watasavætá bo ha øi rame opiaki sex arapy øis sesá ajey. Lon Xandore otiv pepo ha ogwym tetiruan tøndá zupe.

 

Yamandu tatá opsyka. Urubu tembareima ae swi veju. Tori dy, olasua mirá rame ybytira’gi pe, setá pirá opsyka, omøñ bukan ivara dy, oxira opayn ha osänka yepe pira ajibe katu, øi motara, omoarua ha omea sig rame. Ae swivê, poro iu pirá há topeybá mixira.

PITUNA

Morotinga gwasu omajwe arapy. Pituna okera mima tukuman’ændá pupe pikona paranasu’yg urpe, Boyunasu’røtama. Nitiabá obekuew pituna mahy mikobe’rarapy pe ae ikosareima. Sü watesá ikotiveima bê, te baetá ha rubaetá inyewe. Semusaray imongetwe mitanga dy, popeswarætá imongetwe mundosara dy ha ybirá imongetwe käete pe.

Mair okera pará pupe. Yepe posausuva ibiri onyeaqwerura. Popurava ipoka oapeara sose ha ijø møña amerê pytangatinga bay oyapuanwe asusena’seaka pará’setuna irum. Amerê onyagana mokonyo nongay møñembo yepe tupui. Yamandu osønoya aen Rudá. Ae igwaran sexaveima, te onyandwe koribem käete pupe mahy ae botu lupi. Rudá’seaka waruaru, lon omøñwe poro akangaiba. Aba bay osetunn aes seaka, ojø møñ sawsuete ypy bae osex. Setá abá.

Boyunasu otugwiran yepe kunatan, osønoya Sukury. Oi porangapwera, oir abaná puku ha pixunobi. Leme Sukury kunyamuku, oi kaneô ikobeng paraná pupe nyot oir sy irum. Oi potara sexeng arapy. Sukury oseja oir wambá ha osoa ikobe käete pe mahy amon otivwe setá kobe mobuk sendi. Sukury osoa yepe ytu rame yasukeng køti. Amon, obekua Takunya. Tuxawa’taira yepe mirá swi. Osoa ygarape rame itygeng køti.

Ae pe, Rudá osapa tøndá botu irum, Sukury ha Takunya isetuna aer seaka sëny potyra swi leme ijø pyaka. Mokoymbe ijø awsua. Rudá ybytu oronoa, angeköka ha duareima bay omøñran.

Sukury ha Takunya imombeua awsuva apeima, wi potara rojësap ebapo je, ytu pe. Te Sukury møtia mahy ybiraetá ipyaka win. Takunya olasoa oin øir taba zupe, oqwamea oin emirekoama lupi øir tub rame. Tub tapsyka, taba oprasea. Takunya potara suruk, te Sukury moubeima. Oi potareima suruk sig maëmbo maroka pupe.

Toriba’paba rame, Takunya ogwaka øir emireko ini pe ropsöng køti. Kunyan osuaxa: “Koir ume, poakima vê. Pituneima!”. Sabae angwerasoa, oporandua: “Pituna ta? De enye yepe bae ikotivima!”. Sukury osuaxa upite: “Oikotiv pa. Xør sy opytaso aen paraná urpe. Sae de potara rojësap xe irum, jande møñarama pituna pe!”.

Øi sobaya ha yaron, bian øi ikoqwaba. Omoaru pituna piamo, lureng taba zupe ha marat aen ok pupe nitiwabá osexuet win suruk pe. Pituna luroka loire Boyuna gwasu rame. Takunya ogwaka mosapir miruê gwarany ha øir emireko lupi olua win: “Xe potara p’eso Boyuna’røtama rame. Esi oir membira ojørur tukuman’ændá bay omosasu.”

Wi mosapir iliria sendümbo boyuna’rera. Nitiwabá osänka so paraná urpe rame. W’ipaboka kysyje bian mahy wi potara mirá okoabxuera wi kærimba.

W’isyka ygarape pe bay okuk paranasu pe, ipsyka yepe ygara, ijø potaba watasava Boyuna’røtama zupe. Aypo arøndá pe, opayn pan ha gigiava käete pe inungwe andÿ. Wi liriwe kysyjeba swi, botu onoatwe, ipuqwitwe akaiba. Tøndava gwip, te watasava areba mahy zekyjeba opitwe win. Ipuqwitwe begwëm.

Kramose ikuka Boyuna’øtama teypo ha imøña mijørura, Boyuna sesapiga ha angy sae Yamandu møñara okoabxuera. Oi ojø møña äny sesá kysyje dy. Tawje, wi mongeta konyotem oi irum sänkembo møñeng oin awjebe mëng køti ændá. Boyuna omoaru angy dy, te onyea tomunyem: “Kô oiko. Elaso, te to p’ekapsak katu. N’ebier-im aen watasava ibiri. Nänongay. Sobayem, pe sekiama ygurpe zupe!”.

Boyuna omea ændá nhot mahy oawsu oir membira katu. Aypo mosapir apigá ipakoka kori. Wi xerety boy’luva. “Mas afinal, baybê otiv aypo ændá mirim pupe ta? Bay rese aypo boy kysyje orekoxuet ta?”

Ændá omøñwe puvætá yakoa bay mosapir sebae bekuareima. Panetá pin ha anama opayn duva swi. Baybê ae ta? Wi ijø potaba puqwitembo jurupy, bian xeretava omoapira aypo sunuva majui rese.

Leme isema ygara swi, yepe osapuka: “AWJE!” Ahagu koab bay oikotiv kô ændá pupe.”

“Te Boyuna gwasu okaka” osuaxa yepe sebae.

“Jande tembareima nyëng swi nitiwabá rame, upite oi koabarameima”. Mongetava katu owakota ae rese. Wi potara bier aypo ændá, te nyê tomuña Boyuna swi ipopuwe wir akang pupe. Xeretava watê: “Sae otiv yepe bae mutupy ae pupe ha boy potara mimeng jande swi?”. Ae rese, itupina biereng ændá.

Ybiraetá käete swi imaewe opayn. Wi xereta vê ha ijaoa qwaku sebae’nyasava. Yepe sabae tatá ogendia, bwae ysika omoakua begwebegwenyem. Ysika omoykua seakembo katu, biari yepe chymuna antan osorota ændá swi, opayn ojø møña pixuna kori. Ybiraetá gebaveima angwerasô’nongay pe. Oane veju ijø gebxuet nipo inyexuet beno. Mosapir sabae ijøbira koatá pe. Jei awje, pixuna sorota swi oiko wir gwapa pe.

Arapy miasuia aypo angauna gwasu bo sema ændá swi. Peten sendi akoy pituna pe oikowe anisê bay ae mosapir igendia.

Takunya’taba pe, sig sesapigapwera aypo pituna bo. Aba bay oikowe kä pe yepe oka mamon ojø bira yepe sö pe. Abaetá mygoa ijø bira tapÿr, abaetá kä pe ijø bira jawarætá ha kunyan ironowe aen ijø bira abará. Abaetá imusaraywe sakan dy akang pe ijø bira susuapara, asurema nipo mazama. Ygara ha isakanga bebuya ijø bira jakare, sipoetá ijø bira boyetá. Jiki ijø bira surubin, trairas, jundiá ha jau. Abá okeima bay okera yby sose ijø bira kuriangu nipo sønoya wakuraw. Ae swivê, isapuk “WA... WA-KU-RAW” nipo “KU-RI-AN-GU”.

Abá bay oikowe amo ok apupe, n’ojø bira-im nitiwamo sö pe. Takunya’ranaki ojø psyrona ae swi. Wi angy maroka pupe sexembo akoy pituna mamon.

Sukury azy, te poakareima møñeng nitiw.Oi oikoqwaba bay aypo mosapir sabae ibieran tukuman’ændá. Oi okonyota oir mena ha bwae wambara tøndava swi. Poro n’ikoqwabwe-im aypo opayn, wir arapy mikoepwera. Käete opuwe panetá ha sapukætá jandui, andÿ ha poamy.

Sukury kysyjeima, lon obekuwe aypo. Ae nungara oir wambava.

Tuxawa oso okara’byter rame, ogendia yepe tatá sänkembo sem aypo pituna. Sig abá taba swi isoa amon rame vê. Ramô, Sukury opsyka oir mena jybá bo, osekia ini zupe ha w’irojësapwe teypo.

Pará pe, Mair opaka biari angwerasô swi mary pituna osyka sunumbo. Øi ikoqwabeima aypo wakotava, Øi osema yg swi, ojø mapika paraya pe ha oyubea maitembo. Yamandu okuka ha osia aypo sose. Mair møtia katu, ojørura Yamandu rame züngeima amo abá aypo rese mahy Øi, Mair moba.

Krabeng køti, Mair oiboria sepusey arapy sose. Øir tesê swi, overwe jasuka’sendi vê, Øi oboka aen há omøña yepe akitan gwasu. Yepe çobaindá qyâ mahy yepe po øi swi qyapwera ybyqwiv dy. Miaby møña, aypo tüma sesapa Mair omondoka saje rame. Nanyê igwara membikoyn. Çobaindá midipurib ojø møña aybo bay Mair osønoya Koarasy. Çobaindá very mokonyo, ogwara Jasy. Mair oboka opayn sendi øir tesê swi møñeng køti aypo ambixuara. Jasuka’sendi kanyemoa. Ae overwe ywaka pe dïmbo arapy nonde. Jasy ha Koarasy rame, Mair omea mijapoama lureng køti arapy rame sendi ha sekoabika. 

Jabe onyagana Mair swi yepe ygara. Ywaka qyâ amerê tuiruna dy ha Mair okotaka aen po dy. Nanyê nyot, okokua sex setá biaká dia gwipem. Aetá sendi’rakitan bay Øi omøñran Jasuka dy ara’repy. Jasy sesapigapwera ha ae potara wamb aypo tøndá pe bê. Jasy opsyka aer ygara ha opuqwita ywaka zupe. Ae opuqwita, opuqwita... ae apuê upite ha okanyemoa yepe ybytira amonaty.

Koarasy opsyka aer ygara, opuqwita ywaka zupe bê te leme ae ybate, ywakatingapwera Koarasy’rendi rese. Biakinetá amonpwera ikojaba mahy aetá motareima Koarasy. Aetá ijø qwamea beno leme Koarasy okanyemoa ybytira amonaty Jasy lupi. Aetá motara Jasy. Ae rese, Yamandu osønoya aen Jasytatá koite.

Jasy há Koarasy ipuqwita ywaka pe jepi. Yepe ronömbo bwae. Ebwi omøña iwakatinga ha ywakuna, iwakatinga, ywakuna... Yamandu osønoya iwakatinga koara lupi ha ywakuna yamy lupi. 

Mair osoa käete køti kanyenn sobætá, potyrætá, goaietá, karapetá, ybaetá ha tawá paraby ha jaüma. Opsyka kuyubætá møñeng køti kuya.

Mair omøña mipamonætá bay ijø bira bixinætá setá cerana swi. Uruku’goai swi Mair oboka pytan, kauby omøña obi, sobætá swi isema ky ha kerobi. Potyra swi isema aju ha korosá. Tawatinga swi, Mair omøña kari, jænipaba swi Øi omøña pixuna, jaüma swi osema esê ha tinimuka swi oboka tuira.

Mair yabá bixiætá irum. Opsyka setá pindoba’ripwi ha o okapwapua aen møñembo tupui bebesara. Sepyru pe, Øi mønyanga yepe tupui, ogwaga aes tesê pixuna dy. Pepô ha akang pe oqwatia kari dy ha pytan dy oqwatia aes setyma ha migwaga aes sobe pe. Mair opejua nyëmbo aes sakapira pupe ha yepe uyrá ogwara: “Koir de Kujubi. Opayn koema d’esapukne gwakembo Koarasy. Uyrá obebea koite.

Uyrá mokonya køti, Mair omøña aen mirin karape dy. Omøña aes pepô yatuka bê. Oparaba aes soba esê dy, oqwatia aes setyma pytan dy ha aes akang tuira dy. 

“De inyambu! Jabe käruka, d’egwakne yamy.” Ae loire, aypo uyrá onhanda käete zupe ha osapuka membyrana lupi.

Mair omaea øir kuyætá tynysema bixina dy. Otupina musaray møñembo setá uyrá paraba porangapurib potyrætá lupi. Ae pe, Øi omøña yepe uyrá tugwaja puku ha sakapira antan. Oparaba aen pytan dy, orumoa pesenetá ajuba, keroby ha oby. Ae obebea ha ogwapika yepe bwritÿba sose. Ae sapuka “ARARA ARARA”... Ae swi, ogwara arara pytanga. Mair motara, omøñwe mobuk bwae parabembo obi ha aju dy. Omøña arara kaninde.

Mair osá setá aræpaun mønyangembo uyraetá setá cerana ha nongay swi. Omøñ tukana, tangará, saira, gwyrandi, surukuá, papagwá ha ará mobuk.

Käeta onyagana puavætá ha ceranetá byra.

Tapejara ha irundikava Mair swi

Jei, sig obeku irundik arapy'zuva lupi Norta, Sula, Lesta ha Westa te qweqwera pe, aetá bekua bwae nongay swi: Mair'wambá (norta), Jakairá'rwambá (westa), Yamandu'wambá (sula) ha Tupan'wambá (lesta). Nanyê mahy tenotarætá ilobiwe se jabe ebwi luy swi oikowe wambava yepe Mair'cobaindá køti.

Qweqwera'pajetá køti, Mair oikowe irundik ha ebwi mosapir ïkowe yepe nhot nanyê xriktonetá imae Mair mosapir lupi (Tuba, Raira ha Karaí). Mair oiko Tub (meme tera), Raira (Yamandu), Asuama'jybá (Tupan) ha Katuama'jybá (Jakairá). Karaí oiko bytera pe rojotembo aen, te ae bwae tekosava.

Mair'cerana oiko pixuna.


Baybê "Tá" ta?

Kobe’hê nipo kobe’r energia ojø sønoy “Tá”. Boae nongay’nyënga, Tá oiko yepe konceyta oqwame hesava nipo energia opayn tupui swi. Tá majava otemb jø majava. Ebwi filosofia ekotiv China’tekohá upe ha amow ojø sønoy Qi [chi]. Boae awpavætá, Ae sønoya benô Chakra, Ki, Xi ha yepe Japan’Anime pe isønoy ‘Kósmos’. Te opayn ïko meme bae.  

Tá ogwar jandør nyainavætá swi: Jandør koriba, jandør yron, jandør xakruva ha jandør kysyjeba anje. Kramose yepe konipo veju ebwi nyianvavætá swi omaj jan, J’ayube tesareima angá’supy køti, kobe’supy køti. Nanyê, j’asaray ebwi ægatu j’ativ. Tá ohe jande swi je se n’akoab. Ae ikosava jandør angá swi, jandør tekotivá swi. Yepe nyianava äny opoak japo yepe Tá’hesava wakaiba. Ha kramose yepe abá ogwar di tekokisava zitê, aes Tá oiko waruá. Cesê, møniroa otemb iko.

Telobi opoak maj Tá, te otemb jø bekuva benô. Telobi änyo n’osuku-im.

Tá lirïnga'pan ha Ipuvae ipoak møñ. Cesê mopusytá ase otemb. Ae rame, Paje itemb maraká, xuatê, gwarará, kurumbo, memby, toré... Ebwi, epud du kramose esendu amo ipuvae, epyrem akoy de motara.

Mobeuvætá otiv se liriava katu Tá swi ipuvae bo emäzy, Kancer lupi, oposanua.

Kramose j’adu, kramose j’atadu ha j’ajø-boe ‘Tá’ sose, j’apiamo beku jande meme. Enomá, jandør angá’vugwa j’aikojap.

Ipyrungava pe, leme Mair omønyanga arapy'bae, Øi omea yepe puava jabe elementa rame.

Yg puava oiko “w”, tatá puava oiko “o”, yby puava oiko “y”, botu puava oiko “e”, sendi puava oiko “i”, yamy (nipo pituna) puava oiko “u” ha øsirava (nipo tupan/amatiri) puava oiko “ø”. Te “a” obeqwame elementeima, te sepiâ pa.

W = Pan yg swi (tekoqwabava kapsy se jisava Yg oiqwe Wg qweqwera pe)

O = Pan tatá (nipo anisê) swi

Y = Pan yby swi

E = Pan botu (nipo ybytu) swi - mahy botu oiko HE, hëng swi. Botu konipo ybytu ihe.

I = Pan sendi swi

U = Pan pituna (nipo yamy) swi

Ø = Pan øsirava (nipoa amatiri/tupan) swi (Tamuyramuy itekoqwaba Tupan lupi).

A = Pan Angá swi, nyianava swi, Sepiâ swi. Cesê jisava Tá ogwara.

( ) 'kiririma', paneima = Pan japosava swi. Lon, tupuyramuy'tekohá køti, kiririma oiko yepe pan benô.

Jisava Tá ogwar tamuyramuy'boê swi tenonoa ha beboea Pajetá bo uma opayn bae itiv aes pan.

Ebwi puavætá tembapwera ipuvæ’mønyanga pe paje bo. Nanyê, leme yepe ipuvae ybyty rame ae potaraxuera, ae onyewe He ya! ha e, he ya!

Leme ipuvae tatá rame: Ho-ô, ya ho-ô… Nipo kawkïmbo, yepe puavy temba oqwame elementa gwaka.